Bazga cvijet – sve što trebate znati

Što je bazga?

Povijest bazge

O bazgi

BAZGA CVIJET (Sambucus nigra)
Ova biljka potječe iz porodice kozokrvinke, a naziv Sambucus je dobila po instrumentu koje se pravilo od bazgovine. Cvjetovi bazge su intenzivnog mirisa, a okus istovremeno aromatičan i gorak, dok okus ploda kuhanjem postaje prijatan. Cvijet sadrži eterična ulja, sluz, holin, šećer, saponin, jabučnu, valerijansku i vinsku kiselinu.

Mladi izdanci i listovi bazge beru se u travnju i svibnju, a cvjetovi u vrijeme cvatnje. Cvjetovi se beru po lijepom, sunčanom i suhom vremenu, čim se cvjetići počnu otvarati. Cvjetovi koji nisu ubrani po sunčanom i suhom vremenu brzo izgube mliječnobijelu boju, koja prelazi u smeđu i crnu i tada više nisu za uporabu.
Plodovi bazge beru se u rujnu. Sirove bobice bazge, kao i nekuhan sok od njih, ne smiju se koristiti jer mogu dovesti do neželjenih posljedica -mučnine, proljeva, povraćanja i groznice.
Pekmez od bobica bazge potiče pražnjenje crijeva. Posebno je pogodan za liječenje zatvora kod djece.
Mladi listovi i cvjetovi bazge potiču znojenje i izlučivanje mokraće.
Cvjetovi bazge liječe prehladu, kašalj, hripavac, gripu, bronhitis, početni stadij upale pluća, hunjavicu, reumatske bolesti…
Bazga poboljšava funkciju bubrega i odstranjuje nagomilanu vodu u organizmu. Koristi se kod liječenja vodene bolesti te reumatizma mišića i zglobova.
Mladi listovi bazge pomažu kao dopunsko sredstvo u liječenju šećerne bolesti. Sokom od bazginih boba s velikim se uspjehom liječi neuralgija trigeminusa (neuralgija ličnog živca).
Pekmez od bazginih boba, sok ili vino uklanjaju nervozne srčane smetnje.

Bazga spada među najstarije ljekovite biljke Europe, a postoji tridesetak vrsti unutar porodice.

Branje bazge

Cvjetove bazge možete brati kada su topli dani, nikako poslije kiše. Uhvatite nekoliko suhih dana i tek onda krenite u branje. Koristite ju neposredno nakon branja. Cvjetove bazge možete sušiti obješene na propuhu kako bi ostali prirodne bijeložute boje. Osušene cvjetove možete samljeti i čuvati na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama. Ne čuvajte suhe cvjetove bazge dulje od 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, trebate ih baciti.

Cvijet bazge – višestruki mehanizmi djelovanja

Cvjetovima bazge reklama nije potrebna jer su ostali još jedna od rijetkih uobičajenih samoniklih delicija. Sirup cvjetova bazge ljetna je poslastica za osvježenje. Ipak, osim za sirup, mudro je ubrati malo cvjetova i osušiti ih za vruće čajeve jesenskog i zimskog razdoblja.

 

Cvijet bazge odvajkada se koristio kao dijaforetik, sredstvo koje potiče znojenje. Još početkom 20. stoljeća istraživači su bili zaintrigirani ovom tradicijom i kreirali su prve kliničke studije dvadesetih godina. Gledajući kroz prizmu povijesti medicine, kreirali su vrlo zanimljiv placebo – vruću vodu – te mjerili koliko snažnije znojenje potiče čaj od bazgina cvijeta od vruće vode. Slična studija ponovljena je gotovo četrdesetak godina poslije, i doista se pokazalo da cvijet bazge povećava aktivnost žlijezda znojnica i posljedično lučenje znoja. Danas ovakvo djelovanje zvuči anakrono ili zastarjelo. U vrijeme kad nije bilo snažnih antipiretika, osim kore vrbe i suručice, pojačano znojenje doista je pomagalo bržem smanjenju povišene tjelesne temperature. U doba kad posežemo za lijekovima protiv povišene tjelesne temperature čim ona malo poraste, zaboravili smo kako povišena tjelesna temperatura služi za prirodnu obranu od infekcije i dio je normalna tijeka bolesti.

Naruči odmah

Naruči odmah

Narod je uvijek bio mudar iskustveno odabrati biljke višestrukih mehanizama djelovanja. Kad bi farmakologija cvijeta bazge stala samo na znojenju, ostali bismo skeptični. Tradicionalna primjena cvijeta bazge objašnjava se i njegovim protuupalnim djelovanjem. Naime, u ranim fazama infekcije, tijekom vrućice, imunosni odgovor organizma postaje doslovce prejak te počinje uništavati i zdravo tkivo i smetati cijelom organizmu. Bazga nas je davno naučila kako snaga bez kontrole ne znači ništa i taj smo koncept stišavanja pretjerane akutne reakcije prenijeli i u modernu medicinu. Možda vam je samo neobičan ako ste naviknuli na marketing imunostimulatora.Karakterističan miris cvijeta bazge potječe od eteričnog ulja, čija je konzistencija slična mekanom maslacu. Zbog ugodnog mirisa, cvijet bazge vrlo se često koristi kao korektor okusa u čajnim smjesama, obično u čajevima koji imaju laksativni učinak ili djeluju na dišni sustav. Doza čaja je bitna: 5 g suhog cvijeta prelije se s dva dcl kipuće vode, ostavi desetak minuta, procijedi i pije dok je još vruć. Pravi se svjež tri puta dnevno.

Proizvodi od bazge

Sok od bazge

Čaj od bazge

Parna kupka od bazge

Oblozi od bazge

Popečci od bazge

Bazgino vino

Od 4 cvjetna štitca bazgina cvijeta, 5 litara vode, pola kilograma šećera, jedne čaše vinskoga octa, soka i razrezane kore jednog limuna, pošto odstoji 24 sata na toplome, uz češće mućkanje, dobiva se ukusno i osvježavajuće bazgino vino, koje pijemo poslije jela – po jednu malu čašicu (0,5 dc).

Upotreba i ljekovitost bazge

Kupka za reumatičare

Napravite jaku otopinu od cvjetova bazge, kadulje i ružmarina (u dva litra vode stavite tri jušne žlice bazgina cvijeta i po dvije žlice kadulje i ružmarina). Vodu u kojoj ste kuhali (10 minuta) navedene biljke ulijte u vodu (što topliju) za kupanje (u kadi) i ostanite u kupki 15 do 20 minuta.

Prehlada i kašalj

Za sve vrste prehlade, kašlja i upale sluznice usta dobar je čaj od jednakih dijelova cvijeta bazge i cvijeta lipe. Zasladi se medom i doda limunova soka.

Svi dijelovi bazge su ljekoviti ili na drugi način iskoristivi. Poznate su vrijednosti cvjetova kod izrade ukusnog sirupa i bobica za čajeve i džemove, a pučka medicina je kroz povijest koristila listove, koru i korijen kod problema gornjeg dišnog sustava (bronhitis, gripa).

Naruči odmah

Naruči odmah

Znojenje i temperatura

Cvjetovi su jestivi, mogu se uvaljati u tijesto za izradu palačinka. Bazge potiču izlučivanje vode iz tijela znojenjem te tako snizuju tjelesnu temperaturu. Koriste se kao sredstvo za liječenje prehlada i gripe, a dobri su i u čajnim mješavinama kura za mršavljenje. Cijeli cvatovi sakupljaju se po sunčanom vremenom jer u protivnom poprime smeđu boju i nisu dobri za upotrebu.

Sadrže malu količinu eteričnog ulja, nešto saponina, glikozida i sluzi.

Gotovi svi dijelovi bazge mogu se iskoristiti – cvijet, bobice, lišće, kora i korijen. Od bazge se, kao dodatak prehrani, rade sokovi, sirupi, džemovi, marmelade, kompot, kolačići, čajevi, vino, ocat, rakija.

Jačanje imuniteta

Pripravci od bazge pomažu kod jačanja imunološkog sustava, gripe, vrućice, prehlade, kašlja, bronhitisa, reume, probavnih tegoba, mršavljenja, kolika, šećerne bolesti, čireva, konjunktivitisa, vodene bolesti, osipa.
Neki je nazivaju superjunakinjom među biljkama – bazga ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, laksativno i diuretičko djelovanje.
Oblozima od bazge kod djece se liječi osip uzrokovan vodenim kozicama. Oblozima se liječi i ugriz psa. Bazga potiče izbacivanje tekućine i toksina iz tijela, poboljšava funkciju bubrega, ublažava zubobolju i čisti krv. Medicinski je dokazano kako bazga ublažava određene simptome uzrokovane HIV-om i herpes simpleks virusom (HSV-1).
Zreli plodovi crne bazge bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže karotin, fosfor, kalcij, kalij, natrij, željezo, magnezij, vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i vitamin C te aminokiseline i vlaknaste tvari. Osim za jelo, plodovi se koriste i kao dodaci hrani kako bi se poboljšala boja – plod bazge u sebi ima tvar antocijan. Plodovi daju ljubičastu i plavo-ljubičastu boju. Medicinski je dokazano kako antocijan pomaže kod poboljšanja cirkulacije i u oftalmologiji. U cvjetovima bazge ima flavonoida koji djeluju protuupalno i glikozida koji potiču znojenje.

Ljekovita svojstva

Bazga ima diuretička, laksativna i protuupalna svojstva. Grčki liječnici koristili su bazgu kao diuretik, kod ženskih bolesti, ali i kod nečiste kože. Od srednjeg vijeka bazgina se ljekovita svojstva koriste za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja.
U ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi bazge: cvijet, lišće, bobice, kora i korijen.

Ovo su ljekovita svojstva bazge:

• koristi u liječenju degenerativnih bolesti
• prevenira nastanak karcinoma
• sprečava gripe i prehlade
• jača imunitet
• ima antivirusno i antimikrobno djelovanje
• koristi pri upali dišnih puteva
• olakšava simptome astme
• pomaže pri peludnim alergijama
• pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi
• pomaže kod akni i kožnog osipa
• djeluje kao laksativ i diuretik
• pomaže pri mršavljenju
• ima antioksidansko djelovanje
• podiže i jača imunitet
• lijek je protiv prehlade, gripe, kašlja i raznih viroza jer djeluje antivirusno i antibakterijski
• pospješuje cirkulaciju i pročišćuje krv
• pomaže u liječenju komplikacija respiratornih organa i putova
• mast od cvjetova bazge liječi opekotine, ozljede, kraste i rane

Naruči odmah

Naruči odmah

Bazga je ljekovita biljka širokog spektra djelovanja koja može pomoći kod:

• astme i alergije
• akni i pjega na koži
• gripe i prehlade
• čišćenja organizma
• vodene bolesti
• oslabljenog imuniteta
• degenerativnih bolesti
• čireva i konjunktivitisa
• mršavljenja
• dijabetesa
• probavnih tegoba
• ima protuupalni učinak
• pomaže pri mršavljenju
• ima učinak laksativa
• pomaže u borbi protiv alergija koje su uzrokovane peludima
• olakšava intenzitet simptoma astme
• poboljšava probavu
• odličan je izbor za olakšavanje simptoma upale dišnih puteva
• poznata je po svojem antivirusnom i antimikrobnom djelovanju 
• pomaže u jačanju imunološkog sustava

Cvjetovi bazge su bogati:

• taninima
• glikozidima
• karotenima
• flavonoidima
• vitaminom C

Bazga je poznati stimulans za rad imunološkog sustava.

Također, bazga se svojim mirisom i okusom, ali prije svega djelovanjem pomažu pri gubitku suvišnih kilograma. 

Sirup od bazge pospješuje izlučivanje znoja, jača imunitet i potiče rad bubrega. Zbog toga se preporučuje kod prehlade, gripe i svih zaraznih oboljenja. Još se može koristiti za liječenje reume i gihta, nečiste kože i oboljenja koja dovode do zadržavanja vode u organizmu. Bazga pomaže u regulaciji šećerne bolesti. Sirup od cvjetova bazge koristi se u liječenju prehlade, gripe, bronhitisa, kašlja, početne upale pluća, astme, šarlaha, teškog disanja, početne tuberkuloze i kod svih reumatskih bolesti.

 

 

 

Čak se može davati djeci tijekom eruptivnih bolesti poput ospica i vodenih kozica kako bi izvukao osip i ubrzao oporavak. Bazga također smiruje bolno i upaljeno grlo, koje dolazi s prehladom.

Cvjetovi i bobice crne bazge pomažu kod iskašljavanja, izazivaju znojenje, što znači da se mogu koristiti protiv povišene temperature. Pri tom izbacuju toksine iz organizma putem znoja. Ova svojstva čine bazgu idealnim oružjem protiv prehlade i gripe!

Bazga također djeluje antivirusno: mnoga su istraživanja pokazala kako pobjeđuje gripu tipa A i B, te čest “herpes simplex” virus. Ako se uzme na vrijeme, tj. dok se gripa nije u potpunosti razvila, bazga ubrzava vrijeme oporavka od gripe, a bolesnici su svjesni koliko puno znači samo jedan dan bez povišene temperature. Naše bake koristile su cvjetove bazge za ublažavanje upala, opeklina, posjekotina i rana, bilo u obliku Sirupa,čaja, losiona ili masti.

 

Bazga cvijet može se koristiti na stotine načina. Vrijeme je da iskoristite ljekovita svojstva ove biljke i saznate kako je konzumirati za jačanje zdravlja
Bazga cvijet kao lijek koristi se već desetljećima.

Zovemo ju još bazgovina, baza, zovika ili aptika, a prepoznatljiva je po karakterističnom mirisu koji u proljeće ‘prekrije’ livade.
Ova se biljka bijelih cvjetova proslavila kao piće jer je sok bazge iznimno osvježavajuć, blagog okusa i za razliku od mnogih drugih sokova ne izaziva dodatnu žeđ. Posebno je korisno uzgajati je jer možemo iskoristiti cvijet, plodove pa čak i lišće i korijen u razne svrhe.

Bazga cvijet nudi niz ljekovitih svojstava, a nadohvat ruke nam je. Sadrži željezo, kalij, natrij, vitamine B, A i C, eterično ulje te tanin. Od samih početaka poznavanja vrste ljudi su cvijet bazge koristili za liječenje sinusa, prehlada, gripa, i viroza. Poznata je po učinku preznojavanja što je posebno korisno za izbacivanje toksina i ubrzavanje gubitka kilograma. Osim toga, osobama s viškom kilograma može pomoći blago laksativno djelovanje cvijeta bazge.

 

Starije generacije koristile su bazga cvijet za liječenje bronhitisa, astme, kašlja, upale pluća i grla. Sadrži pregršt antioksidansa pa se koristi za jačanje imuniteta, a potpomaže zdravlje bubrega i urinarnog trakta.
Postoji niz oblika korištenja bazga cvijeta pa tako možete isprobati pastile, sirupe ili kapsule, a sami možete pripraviti čaj od bazge uz nekoliko cvjetova i vrelu vodu, kupku koja će umiriti vaše oči, kožu i respiratorne puteve te obloge koje smiruje upale i infekcije.

Naravno, nemojte zanemariti tradicionalni sok od bazge koji će biti izvrstan izvor vitamina i za djecu.

Uzgoj, karakteristike i stanište

Bazga je većinom drvenasta biljka, dok se rjeđe mogu naći kao zeljaste višegodišnje biljke. Poznato je 30-tak vrsta bazge, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su uglavnom na sjevernoj hemisferi.

Poznata su višestruko korisna svojstva bazge. U kori se nalazi tvar koja štiti čovjekovo tijelo od napada virusa, plod je bogat vitaminom C i njegov potencijal za ljudsko zdravlje tek treba istražiti. U Hrvatskoj se bazga koristi samo u proizvodnji soka, dok se u drugim zemljama odavno koristi za potrebe farmaceutske i prehrambene industrije. Bazga se može koristiti i u ukrasne svrhe.

Razmnožavanje bazge

Može se razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe bazga se vegetativno razmnožava pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

 

 

Uzgoj bazge

Bazga prirodno raste u Europi, istočnoj Americi i zapadnoj Aziji. Za uzgoj joj trebaju sunčana staništa s bogatim vlažnim tlom. Drvo bazge može narasti do 10 metara visine s ispucanom sivkastom korom, žućkastim listovima i malim bobičastim plodovima.

Dijelovi bazge koji se tradicionalno koriste u prehrambene i ljekovite svrhe su:

cvjetovi – koriste se za pripremu čajeva, sirupa i sokova,

bobice – koriste se za pravljenje čajeva i džemova,

korijen, lišće i kora – nekad su se koristili za probleme dišnog sustava.

Cvjetovi bazge se beru u proljeće, a plodovi i kora se skupljaju u jesen. Lišće se bere kada se potpuno razvije, obično u kasno proljeće. Cvjetovi bazge se beru kada je toplo, nikako nakon kiše. Bazgu je potrebno koristiti neposredno nakon branja. Ako cvjetove bazge čuvate za čaj, nemojte ih koristiti kada potamne. 

Sušenje bazge

Cvjetovi bazge se mogu sušiti obješeni na propuhu. Ako ih sušite na ovaj način, oni će zadržati prirodnu bijelo – žutu boju. Osušeni cvjetovi se mogu samljeti i čuvati na suhom i tamnom mjestu. Osušene i samljevene cvjetove možete čuvati u staklenim posudama.

Suhe cvjetove se ne preporučuje čuvati duže od 12 mjeseci. U slučaju da cvjetovi potamne i ranije, bacite ih.

Oprez: Cvjetovi bazge nakon sušenja moraju imati prirodnu boju. 

 

 

 

Agroekološki uvjeti uzgoja bazge

Temperatura

Bazga uspijeva u područjima gdje prosječna mjesečna temperatura u listopadu varira od 7,2 do 15 °C. U Hrvatskoj je raširena gotovo posvuda, a dopire do 1.401 m nadmorske visine. Sambucus nigra otporna je na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u razdoblju mirovanja. Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza, stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.

Voda

Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm oborina godišnje. Često ju se nalazi uz obale rijeka.

Tlo

Korijen se bazge prostire plitko te joj je potrebno osigurati dovoljno vlage, osobito u vrijeme rasta plodova – u ljeto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni utjecaj suše.

Sustav uzgoja i gustoća sklopa sadnje bazge

Bazga prirodno raste kao grm ili stablo. U prostorima europe rašireniji je uzgoj u obliku stabla, s visinom debla od 80 do 100 cm. Pri ovakvom se uzgojnom obliku postiže veći prirod, a grmoliki svoje prednosti pokazuje u manjem povijanju grana.

Broj sadnica po jedinici površine ovisi o uzgojnom obliku, bujnosti sorte, mehanizaciji i ekološkim uvjetima uzgoja. Najčešće se u obliku stabla sadi u razmacima od 5 x 4 do 6 x 5 m, a u uzgoju u obliku grma razmak je unutar reda 2,5 do 3,5 m.

Sadnja bazge

Sadi se u jesen ili proljeće. Jesenskom se sadnjom postiže potpuniji rast korijena i pravovremeno kretanje vegetacije u proljeće te se jesenska sadnja preporuča pred proljetnom. Ipak, problem jesenskoj sadnji mogu predstavljati voluharice. Proljetna se sadnja preporuča jedino u brdsko – planinskim uvjetima, gdje postoji opasnost od zimskog mraza.

Budući da se glavnina korijenja rasprostire na 10 do 20 cm pa je prije sadnje potrebno tlo pripremiti oranjem na 40-tak cm dubine. Oranje se preporuča obaviti u kolovozu.

Gnojidba bazge

Standardnom gnojidbom dodaje se 600 do 800 kg NPK gnojiva godišnje, a dušik se daje u dva puta – u proljeće i jesen u jednakom omjeru. Godišnje je potrebno 50 do 80 kg dušika po ha.

Rodnost i berba bazge

Stablo bazge rodi već druge godine nakon sadnje te rađa redovito svake godine s prosječno 20 – 30 kg plodova po biljci. Najčešće se povećavanjem priroda smanjuje kvaliteta ploda. Berba se obično obavlja u fazi kada svi plodovi postignu plavo-crnu boju, ali optimalan rok berbe ovisi o namjeni plodova. Često dolazi do neuravnoteženog dozrijevanja plodova te je potrebno obavljati višekratnu berbu.

Plod bazge

Plod bazge u obliku je bobice, tamnoplave ili tamnocrvene boje. Listovi su joj jajasta oblika, a stabljike dobro razvijene u granje, iako lako lomljive. Korijen joj je također plitak, a može se razmnožavati ili iz sjemena ili sadnica.
Stablo bazge može živjeti oko 40 godina ako je samoniklo, ali samo 20 ako je iz uzgoja. Više o Plodu bazge saznajte ovdje.

Bazgine crne bobice – sve što trebate znati…

 

Karakteristike bazge

Crna bazga Sambucus nigraje listopadni grm ili nisko stablo iz porodice moškovičevki Adoxaceae. Naraste do 10 metara visine tvoreći zaobljenu i rijetku krošnju. Korijenov sustav je površinski ali dobro razvijen, deblo je uspravno, promjera oko 50 cm. Grane su bijele srži. Kora je ispucana, svijetlosmeđa ili siva, kod mladih grana je zelena do sivo-smeđa s izraženim bradavičastim lenticelama, u unutrašnjosti je bijela srž. Pupovi su nasuprotni, duguljasti, imaju 2-6 crvenkastosmeđih ili zelenkasto-smeđih, golih ljuski koje su duge 8-15 mm, vršni pupovi su veći od postranih koji su koso otklonjeni od izboja. Listovi su nasuprotni, složeni, neparno perasti, sastavljeni od 2-3 para eliptičnih liski ušiljenog vrha i pilastog ruba, duge 5-15 cm, široki 3-6 cm, na licu su tamnozeleni, naličje je svjetlije i malo dlakavo, karakterističnog su mirisa, nalaze se na dugačkoj peteljci koja je s gornje strane užlijebljena. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, izraženo ugodnog mirisa, nalaze se na kratkim stapkama, sastavljeni su u račvasti, plosnati paštitac velik 10-25 cm, cvatovi su obično peterozrakasti. Dvostrukog su cvijeća, vjenčić je promjera 0,5-1 cm, ima pet bijelih ili žućkasto-bijelih, ovalnih latica, čaška ima 5 zelenkastih lapova prevučenih voskom. Tučak ima trogradnu, dijelom podraslu plodnicu, vrat je kratak i debeo a njuška trodijelna. Prašnika ima pet, prašnice su im svijetložute do bjelkaste. Cvate u lipnju i srpnju. Plodovi su male, sjajne, koštuničave bobice veličine 6-8 mm, u kolovozu poprime crno-ljubičastu boju, vise na crvenkastim stapkama. Svaka koštunica u tri pretinca sadrži po jednu sivo-žutu, jajoliku, malo spljoštenu sjemenku mrežaste površine. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu.

Stanište

Najviše je ima diljem svijeta u gornjoj polutki (cijela Europa, istočna Amerika, zapadna Azija). Često raste na rubovima šuma, u šikarama, živicama, uz obale rijeka i potoka. Odgovaraju joj staništa toplih i sunčanih ili polu-sjenovitih položaja, vlažna i humusna, plodna, pješčana ili glinenasta tla. Nalazimo je od nizina do pretplaninskih područja do oko 1200 m nadmorske visine. Može se razmnožiti sjemenom položenicama ili reznicama uzetim u jesen.

Nezgodno je da grane znaju velikim dijelom biti pokrivene ušima. U uzgoju krumpira može biti korisna jer navodno zlaticama smeta njezin miris pa se preporuča špricati biljke krumpira pripravkom od bazge.

 

 

Berba bazge

Cvijet i bobice u malim se količinama mogu brati već druge godine od sadnje. Cvijet se bere nakon što procvate, ručno, škarama u svibnju i lipnju. Važno je brati po sunčanom i suhom vremenu – u suprotnom cvjetovi posmeđe, pocrne i prestaju biti za upotrebu. Bobice se beru kad u potpunosti sazru (budu tamno-ljubičaste boje, gotovo crne). Bere se više puta u jesen jer ne dozrijevaju u isto vrijeme.

 

 

 

Bolesti i štetnici

Bazga je otporna biljka i rijetko pati od bolesti i štetnika. Ponekad je napadnu štetočine poput lisne uši (listovi se kovrčaju i suše) i crvene koprivine grinje. Grinja se suzbija preparatima na bazi sumpora kojima se prska u dva navrata tijekom ožujka i travnja.

 

 

 

U slučaju gljivičnog oboljenja, zaraženi je dio potrebno odstraniti i uništiti. Važno je dobro prozračivati nasad i koristiti odgovarajuće fungicide. Kod nekih biljaka javljaju se sušenje, cvatne osi, pjege na listovima, pepelnica i trulež plodova.

Dosta štete mogu uzrokovati i glodavci – voluharice. Zečevi, vjeverice, jeleni, rakuni rado jedu bobice i lišće. Bobice bazge privlače dvadesetak vrsta ptica koje se hrane bobicama.

 

Berba i Sušenje Bazginog Cvijeta

Bazgini cvjetovi, poznati po svojim razgranatim grozdovima mnogih manjih cvjetova, obično su bijele ili kremaste boje. Važno je berbu obavljati cijele grozdove, zajedno s glavnim stabljikama, kako bi se spriječilo rasipanje manjih cvjetova.

Jedinstveni Miris Bazginog Cvijeta

Bazgin cvijet nosi jedinstveni i snažan miris koji može biti ugodan nekima, ali za određeni broj ljudi može biti prejak, utječući na disanje. Preporučujemo berbu bazginih cvjetova tijekom sunčanih proljetnih dana, daleko od prometa i zagađenja kako biste osigurali najbolju kvalitetu.

Proces Sušenja Bazginog Cvijeta

Cvjetove bazge možete sušiti tako da ih objesite na dobro prozračnom mjestu. Na ovaj način sačuvat će se njihova prirodna bijelo-žuta boja. Osušene cvjetove možete usitniti i čuvati na suhom i tamnom mjestu, idealno u staklenim posudama.

Važno je napomenuti da se osušeni cvjetovi ne preporučuju čuvati duže od 12 mjeseci. Ako primijetite da cvjetovi potamne prije tog vremena, preporučuje se njihovo odbacivanje. Također, cvjetovi bazge nakon sušenja trebaju zadržati svoju prirodnu boju. Naposljetku, važno je napomenuti da bazgu ne smijete jesti sirovu, jer su plodovi crne bazge u sirovom stanju toksični. Visoke temperature doprinose razgradnji ovih toksičnih tvari.

Sok od cvijetova bazge – recepti

Jedna šalica plodova bazge sadrži:

• 106 kcal
• 27 g ugljikohidrata, od toga 10,2 g dijetalnih vlakana
• 870 mg vitamina A
• 406 mg kalija
• 52,2 mg vitamina C
• 9 mg folata
• 55 mg kalcija
• 2,32 mg željeza.

Sami cvjetovi bazge nemaju značajnu nutritivnu vrijednost, ali sadrže vrijedne fitokemikalije koje mogu djelovati protuupalno, antimikrobno i antioksidativno. Australski znanstvenici su u radu objavljenom 2016. godine u časopisu Nutrients istaknuli da cvjetovi bazge posjeduju ta svojstva zbog fitokemikalija:

• karotenoida
• fitosterola
• polifenola.

Bazga sadrži sljedeća ljekovita svojstva:

• ima antioksidativni i protuupalni učinak
• pomaže pri mršavljenju
• ima učinak laksativa
• pomaže u borbi protiv alergija koje su uzrokovane peludima
• olakšava intenzitet simptoma astme
• poboljšava probavu
• odličan je izbor za olakšavanje simptoma upale dišnih puteva
• poznata je po svojem antivirusnom i antimikrobnom djelovanju
• pomaže u jačanju imunološkog sustava.

Sprječava oboljenja poput gripe i prehlade te osigurava dokazano antimikrobno djelovanje. Sok od bazge je stoga idealan dodatak kod oslabljenog imuniteta i vrlo zdrava alternativa uobičajenim sokovima. 

Osim za pripremu soka, bazga se koristi i za pripremu čaja tako da se cvjetovi dobro osuše nakon branja i skladište na suhom mjestu do pripreme čaja.

Bazgin čaj poželjan je kod prehlade i gripe jer potiče znojenje i smanjuje respiratorne probleme. 

Sok od bazge – recept bez konzervansa

S obzirom na to da se sok od bazge proizvodi od cvjetova bazge i, uobičajeno, šećera, domaći sok možete napraviti u potpunosti bez konzervansa.

Za to će vam pomoći limunska kiselina koja je prirodna tvar i služi za produljenje roka trajanja brojnih namirnica u prehrambenoj industriji. Ako se pitate koliko limunske kiseline ide u sok od bazge, sve ovisi o tome koji od sljedećih recepata spremate.

Osim toga, proizvodi koji sadrže veće količine šećera su teško kvarljivi ako se čuvaju u pravilnim uvjetima.

Sok od bazge – 40 cvjetova

Evo recepta koji uključuje 40 cvjetova bazge.

Sastojci:

• 40 cvjetova bazge (očišćenih od suhih cvjetova)
• 4 l vode
• 3,5 kg šećera
• 10 paketića limunske kiseline.

Priprema

1. Očišćene cvjetove od nametnika i suhih cvjetova prelijte vodom i ostavite namakati 24 sata.
2. Nakon jednog dana namakanja cvjetove procijedite kroz dvostruku gazu ili vrlo sitno cjedilo te ih dodatno istisnite rukama.
3. Zatim u vodu dodajte šećer i limunsku kiselinu te miješajte dok se šećer u potpunosti ne otopi. Ostavite još 24 sata.
4. Sok zatim ulijte u čiste (prokuhane) boce do vrha kako ne bi ostalo zraka nakon zatvaranja i čuvajte na hladnom i tamnom mjestu.

Sok od bazge – recept (25 cvjetova)

Imamo i recept za sok od bazge s 25 cvjetova.

Sastojci:

• 25 očišćenih cvjetova bazge
• 3 l vode
• 1,2 kg šećera
• 4 limuna (sok)
• 20 g limunske kiseline.

Priprema

1. Očišćene cvjetove bez peteljki potrebno je namočiti 24 sata u hladnoj vodi.
2. Nakon jednog dana procijedite cvjetove kroz dvostruku gazu ili sitno cjedilo te ih dodatno istisnite.
3. Dodajte vodu u lonac, pa dodajte ostale sastojke i sve prokuhajte uz miješanje dok se šećer ne otopi.
4. Ohlađeni sok nalijte u čiste (prokuhane) staklene boce i čuvajte na tamnom i hladnom mjestu. 

Sok od bazge – recept (80 cvjetova)

Ovaj recept uključuje 80 cvjetova bazge.

Sastojci:

• 80 cvjetova bazge bez peteljki
• 4 kg šećera
• 4 l vode
• 4 vrećice limunske kiseline (po 20 g).

Priprema

1. U lonac s vodom ulijte šećer i limunsku kiselinu te prokuhajte dok se šećer ne otopi, a zatim dodajte cvjetove bazge. Sve dobro pomiješajte i ostavite 24 sata.
2. Nakon jednog dana procijedite cvjetove kroz dvostruku gazu ili sitno cjedilo te ih dodatno istisnite.
3. Sok prelijte u čiste (prokuhane) staklene boce i nalijte do vrha kako ne bi ostalo zraka pri zatvaranju. Čuvajte sok na tamnom i hladnom mjestu.

 

Gdje kupiti bazgu sirup od cvijeta

OPG pereglin ima najkvalitetniji sirup, koji se može i probati prije kupnje.

naruči odmah