Bazgine crne bobice – sve što trebate znati…

wop elder 3553461 1280 1

Bazga plod – crne bobice bazge

Poznata po svom mirisnom bijelom cvijetu bazga spada među najpopularnije ljekovite biljke. Nalazimo je uz gotovo sve seoske kuće čak i u malim kućnim vrtovima. Cijenjena je još od pred povijesnog doba, kao takva ubraja se među najstarije ljekovito bilje o čemu svjedoče nalazišta sjemena i grančica bazge u iskopinama iz kamenog doba u Švicarskoj i brončanog doba u sjevernoj Italiji. U staroj Grčkoj spominju je Hipokrat i Dioskurid koji navode niz mogućnosti liječenja bazgom. Crna bazga je biljka iz porodice (Adoxaceae). Poznata je više od 4000 godina, a od antičkih vremena se koristila kao dijaforetik (sredstvo koje pojačava znojenje) i diuretik (sredstvo koje pojačava izlučivanje mokraće).

wop4575467udfgfdviuo

Crna bazga poznata je i kao europska bazga, zova, crna zova, prava bazga, obična bazga, zovina, zovika, zovik, šambik, buzika, bazgovina, bozgovina, bazdovina, bažovina, bazag, apta, velecvjetni krestušac. Ovaj listopadni grm ili nisko stablo raste do osam metara u visinu, a u rijetkim slučajevima i do deset. Raste po rubovima šuma, uz potoke, šikare, po okućnicama i živicama, na područjima do 1500 metara nadmorske visine. Rasprostranjena je po čitavoj Hrvatskoj.
Listovi crne bazge narastu od pet do 15 centimetara, najčešće su peterostruki, s gornje strane su tamnozelene boje, a donja strana je dlakava i svijetlozelena. Karakterističnog su mirisa. Cvjetovi su sitni, zvjezdasti, vrlo ugodnog mirisa, s bijelim ili žućkasto-bijelim ovalnim laticama udruženima u cvatove promjera više od 20 centimetara.
Male, sjajne, crnoljubičaste bobice (veličine šest do osam milimetara) imaju po tri sjemenke. Plodovi se razvijaju iz cvjetova i sazrijevaju u rujnu. Bobice su slatkasto-kiselkaste, prepune soka. Korijen joj je plitak. Deblo crne bazge naraste pedesetak centimetara u širinu, a kora joj je izbrazdana, svijetlosiva u gornjim dijelovima, a svijetlosmeđa u donjim. Cvate od svibnja do kolovoza.

wopuiokzthgdfs

Povijest bazge (zove)

Bazga se koristila još u kamenom dobu (Švicarska) i brončanom dobu (Italija). Ljekovita svojstva bazge bila su prepoznata i kod starih Grka i Rimljana. Otac medicine Hipokrat opisao je bazgu kao medicinsko blago zbog brojnih bolesti koje su se njome liječile. Vjerovalo se da vino od bazge produžuje život, nazivalo ga se vilinskim pićem, a nošenje grančice bazge u džepu štitilo je od reume. Grm bazge nekada se nazivao ljekarničkim ormarićem seljaka.
Bazga je simbolizirala smrt i rođenje te se koristila za zaštitu od zlih sila. Neki su vjerovali da bazga raste na mjestima na kojima je bila prolivena krv. Spaljivanje drveta bazge smatralo se predznakom smrti jer bi se u plamenu pojavio vrag, a prema vjerovanju, onaj tko bi namjerno oštetio biljku doživio bi tešku sudbinu. Bazga bi se sadila kod stražnjeg ulaza u kuću kako bi štitila ukućane od zla i crne magije, a vještice držala podalje. Kolijevke za djecu nisu se smjele izrađivati od drveta bazge jer se vjerovalo da duh bazge može nauditi djetetu.
Stare Rimljanke od zrelih bobica bazge radile su boju za kosu koja bi im davala crvenkasti odsjaj. Sambuka, malena harfa ili frula, izrađivala se od grančica bazge. Odatle dolazi i naziv ploda Sambucus.
U biodinamičkoj poljoprivredi radi se i koristi tekuće gnojivo od bazge. U litru vode stavi se sto grama listova i ostalih zelenih dijelova biljke. Pušta se da odstoji tjedan dana, nakon čega se procjeđuje i razblažuje vodom u omjeru 1:4. Tekućim gnojivom prska se tlo i usjevi kako bi se usporio napad pepelnice. Tako se biljka štiti i od lisnih uši, resokrilca i kupusovog bjelca. Osim toga, tekuće gnojivo od bazge štiti od glodavaca pa se stavlja na mjesta na kojima se te životinje okupljaju ili na kojima žive.

wop098098vcbvcdf46

Izgled i stanište bazge

Raste kao grm ili drvo, visoko oko 3 do 10 metara. Kora je raspucana, svijetlo-smeđa ili siva. Sustav korijenja je površinski, ali dobro razvijen. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži. Nasuprotno smješteni listovi su neparno perkasti, jajasti i ušiljenog vrha. Na licu su tamnozeleni, a naličje je svjetlije boje i dlakavo.  U početku su zelene boje pa prelaze u ljubičasto crvenu i potpuno crnu boju. Plodovi su koštunjićave bobe s tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Danas se najčešće koristi u prehrambene svrhe, ali je i vrlo ljekovita biljka. Za hranu ili liječenje koriste se listovi, cvijet i plod.

Rado raste na osunčanim rubovima šuma kao i u rijetkim, svijetlijim šumama, a susrećemo je i u blizini naselja i kuća, voli plodno, vlažno tlo i suncem osvijetljena staništa.

wopbzgbbc57
Bobice bazge

Bobice odnosno plod bazge sadrži antioksidanse, vitamine  C i E, antocijane, flavonoide, terpene i druge ljekovite tvari koje djeluju antivirusno, antibakterijski te kao diuretik.

Zrele ljubičasto-plave bobice najveći su prirodni izvor vitamina B, posebno vitamina B1 te sadrži više željeza čak i od cikle i aronije.

Sirup i džem od bobica bazge

wopdfhgfd346rtfdg34454445

Osim što je odličan osvježavajući napitak za svakodnevnu uporabu sa dozom vitamina i željeza, sirup od plod bazge se također koristi kao pomoć kod virusnih infekcija popraćenih visokom temperaturom – kod gripe i prehlade, a pokazuju i lagano diuretsko djelovanje. In vitro istraživanja pokazala su snažnu antioksidativnu aktivnost, te antivirusno, imuno-stimulacijsko, imuno-protektivno i protuupalno djelovanje. Klinička istraživanja provedena na pacijentima s gripom pokazala su brži oporavak pacijenata koji su uzimali sirup od ploda bazge od onih pacijenata koji su bili u kontrolnoj skupini te sugeriraju uzimanje standardiziranih tekućih ekstrakata dobivenih iz bazge tri do pet puta dnevno – s time da se s uzimanjem započne već kod prvih znakova bolesti. Djeca je također mogu koristiti, a zbog odličnog okusa rado je i prihvaćaju kao svakodnevni sok. 

wop1243w4309vcbdfhg988675gh40

Kemijski sastav ploda bazge

Crna bazga sadrži flavonoide, derivate kavene kiseline, eterično ulje s visokim sadržajem slobodnih masnih kiselina i minerale (kalcij, kalij, fosfor i željezo). Bazga je bogata antioksidativnim antocijaninima, vitaminom C, A  te vitaminima B skupine (B1, B2 i B6). Cvijet crne bazge sadrži organske kiseline (kumarinska, kavena, klorogenska kiselina) i njihove glikozide, estere masnih kiselina, ursolnu i oleanolnu kiselinu, flavonolne glikozide, eterično ulje, sluz trijeslovine i mineralne tvari.

Plod crne bazge – bobice

Plod bazge u obliku je bobice, tamnoplave ili tamnocrvene boje. Listovi su joj jajasta oblika, a stabljike dobro razvijene u granje, iako lako lomljive. Korijen joj je također plitak, a može se razmnožavati ili iz sjemena ili sadnica.

Stablo bazge može živjeti oko 40 godina ako je samoniklo, ali samo 20 ako je iz uzgoja.

Jedna šalica plodova bazge sadrži:

  • 106 kalorija
  • 27 grama ugljikohidrata, od toga 10.2 grama dijetalnih vlakana
  • 870 miligrama vitamina A
  • 950 miligrama vitamina B (B1, B2, B3, B5, B6)
  • 406 miligrama kalija
  • 52.2 miligrama vitamina C
  • 9 miligrama folata
  • 55 miligrama kalcija,
  • 2.32 miligrama željeza.
wop47asfdsa345tsdf

Ljekovita svojstva bazginog ploda

  • Sirup od bobica bazge ima jaka antioksidantna svojstva, jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv virusa koji izazivaju prehladu, gripu pa čak i herpes, pomaže kod upale sinusa i olakšava kašljanje.
  • Plod crne bazge se koristi i za znojenje, a rjeđe za pospješivanje proizvodnje mlijeka.
  • Vanjskom primjenom se koristi u slučaju oteklina i upala.
  • Zbog visokog udjela dijetalnih vlakana povoljno djeluje na probavni sustav i peristaltiku crijeva. Kao laksativ se preporučuje uzimati kod crijevnih i probavnih poremećaja
  • Bobice se koriste za njegu kože, u sprečavanju bora i poboljšanju izgleda kože.
  • Bobice bazge imaju antivirusno djelovanje
  • Pomažu kod jačanja imuniteta
  • Pomažu kod problema sa željezom
  • pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi
  • pomaže kod akni i kožnog osipa
  • djeluje kao laksativ i diuretik
  • Pomaže pri mršavljenju
  • Podiže i jača imunitet
  • Lijek je protiv prehlade, gripe, kašlja i raznih viroza jer djeluje antivirusno i antibakterijski
  • Pospješuje cirkulaciju i pročišćuje krv

Jačanje imuniteta

Pripravci od bazge pomažu kod jačanja imunološkog sustava, gripe, vrućice, prehlade, kašlja, bronhitisa, reume, probavnih tegoba, mršavljenja, kolika, šećerne bolesti, čireva, konjunktivitisa, vodene bolesti, osipa.
Neki je nazivaju superjunakinjom među biljkama – bazga ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, laksativno i diuretičko djelovanje.
Oblozima od bazge kod djece se liječi osip uzrokovan vodenim kozicama. Oblozima se liječi i ugriz psa. Bazga potiče izbacivanje tekućine i toksina iz tijela, poboljšava funkciju bubrega, ublažava zubobolju i čisti krv. Medicinski je dokazano kako bazga ublažava određene simptome uzrokovane HIV-om i herpes simpleks virusom (HSV-1).
Zreli plodovi crne bazge bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže karotin, fosfor, kalcij, kalij, natrij, željezo, magnezij, vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i vitamin C te aminokiseline i vlaknaste tvari. Osim za jelo, plodovi se koriste i kao dodaci hrani kako bi se poboljšala boja – plod bazge u sebi ima tvar antocijan. Plodovi daju ljubičastu i plavo-ljubičastu boju. Medicinski je dokazano kako antocijan pomaže kod poboljšanja cirkulacije i u oftalmologiji. U cvjetovima bazge ima flavonoida koji djeluju protuupalno i glikozida koji potiču znojenje.

wopdfg435dsf43243

Primjena crne bazge (zove)

Gotovi svi dijelovi bazge mogu se iskoristiti – cvijet, bobice, lišće, kora i korijen. Od bazge se, kao dodatak prehrani, rade sokovi, sirupi, džemovi, marmelade, kompot, kolačići, čajevi, vino, ocat, rakija.


Pripravci od bazge pomažu kod jačanja imunološkog sustava, gripe, vrućice, prehlade, kašlja, bronhitisa, reume, probavnih tegoba, mršavljenja, kolika, šećerne bolesti, čireva, konjunktivitisa, vodene bolesti, osipa.
Neki je nazivaju superjunakinjom među biljkama – bazga ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, laksativno i diuretičko djelovanje.
Oblozima od bazge kod djece se liječi osip uzrokovan vodenim kozicama. Oblozima se liječi i ugriz psa. Bazga potiče izbacivanje tekućine i toksina iz tijela, poboljšava funkciju bubrega, ublažava zubobolju i čisti krv. Medicinski je dokazano kako bazga ublažava određene simptome uzrokovane HIV-om i herpes simpleks virusom (HSV-1).
Zreli plodovi crne bazge bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže karotin, fosfor, kalcij, kalij, natrij, željezo, magnezij, vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i vitamin C te aminokiseline i vlaknaste tvari.

Osim za jelo, plodovi se koriste i kao dodaci hrani kako bi se poboljšala boja – plod bazge u sebi ima tvar antocijan. Plodovi daju ljubičastu i plavo-ljubičastu boju. Medicinski je dokazano kako antocijan pomaže kod poboljšanja cirkulacije i u oftalmologiji. U cvjetovima bazge ima flavonoida koji djeluju protuupalno i glikozida koji potiču znojenje.

Pogledajte kratki video koji objašnjava ljekovita svojstva bazginih bobica

Sadnja crne bazge

Bazga se sadi u proljeće ili u jesen. Preporučuje se jesenska sadnja jer se tada korijen bolje razvije, a optimalna listopadska temperatura za bazgu je između sedam i petnaest stupnjeva.
Preferira vlažno tlo, prozračno, plodno i bogato dušikom te kiselo do umjereno kiselo (pogodan je pH u rasponu od 4,5 do 7,5).
Nakon dobre pripreme tla (oranje, tanjuranje, podrivanje u kolovozu) i uklanjanja višegodišnjih korova, u rupu duboku dvadesetak centimetara ubacuje se do deset kilograma zrelog stajskog gnoja ili komposta, što se prekrije s tri do pet centimetra zemlje.
Zatim se stavljaju sadnice bazge, a dobro je osigurati joj oslonac, poput kolca ili stupića. Korijen biljke zatrpa se sipkom zemljom koju je potrebno dobro stisnuti ili utabati kako bi se bazga mogla ukorijeniti.
Nakon sadnje, bazgu se preporučuje zaliti s minimalno deset litara vode. Obično se sadi u razmacima od 4 do 5 metara unutar reda i do 5 do 6 metara između redova.
Ne preporučuje se saditi bazgu na površine na kojima su prije uzgajane jagode, metvica, krumpir, rajčice, lucerna, a poželjno je godinu dana prije sadnje posijati mješavinu trava i djeteline.

NK Concordia vs NK Mladost Buzin - ...
NK Concordia vs NK Mladost Buzin - izjave
wopsdfgds346fdwae53

Razmnožavanje crne bazge

1. REZNICAMA – Bazga se jako lako razmnožava reznicama – samo zabodete reznice u tlo i često one potjeraju korijenje (isprobano iz prve ruke). Najbolje ju je pokušati zakorijeniti na proljeće ili na jesen. Često mi se dogodi da dok pobockam bazgu po vrtnim gredicama za odvraćanje krtica i voluharica da se primi.

2. SJEMENJEM – Ptice jedu bobice – a time dakle raznose i sjeme posvud i često mi se dogodi da bazga nikne na vrtnim gredicama i sl. Stoga možete posijati i sjeme, vrlo brzo raste jednom dok nikne ako joj uvjeti odgovaraju.

Bazga se razmnožava sjemenom samo kada se stvaraju nove sorte pa se biraju biljke sa željenim svojstvima, koje se kasnije razmnožavaju reznicama.

Kod razmnožavanja reznicama mogu se koristiti zelene, zrele i poluzrele reznice. Najčešće se rabe zrele reznice koje se dobivaju rezanjem jednogodišnjih zdravih izboja na duljinu od 20 centimetara. Reznice se uzimaju isključivo kad je biljka u fazi mirovanja vegetacije, najbolje u razdoblju nakon otpadanja lišća u jesen do pojave prvih mrazova.

Do sadnje u proljeće čuvaju se umotane u crnu foliju, na temperaturi od približno 0 stupnjeva. Kada se sade, važno je da na površini ostane jedan par pupova. Nakon desetak dana, biljka počinje formirati korijenje. Sade se u razmaku od jednog metra između redova ili tridesetak centimetara u redu.

wop235890asw54

Uzgajanje crne bazge

Bazga je veliki ljubitelj vlage pa se preporučuje uzgoj na područjima koja imaju preko 700 mm oborina godišnje. Korijen joj je plitak i ne može sama doći do vlage iz dubljih slojeva tla.

Samonikla crna bazga može rasti i opstati na mjestima do 1500 metara nadmorske visine, dok bazga iz uzgoja uglavnom ne dozrijeva iznad 700 metara.

Ovisno o zdravlju i starosti biljke, crna bazga u vrijeme mirovanja vegetacije može podnijeti temperaturu do minus 29 stupnjeva.

Kratak video o uzgoju Bazge možete pogledati ovdje

Izboji se režu već u prvoj godini sadnje. Ostavlja se između četiri i šest razvojno i položajno najboljih mladica, dok se ostale odstranjuju. Veoma je važno odstraniti mladice koje izbijaju iz debla čim narastu na dužinu od 10 do 15 centimetara. Iduće godine u proljeće, prije početka vegetacije, vrhovi ostavljenih izboja od prošle godine skraćuju se za 20 posto, a višak izboja naraslih od prošle godine se reže. Potrebno je uzgojiti još četiri do sedam novih, dobro razvijenih i uspravnih mladica. Treće godine ostavljaju se samo novi jednogodišnji izboji. Odstranjuju se dvogodišnje grane, svi izboji koji su već dali rod (osim u slučaju da nema dovoljno jednogodišnjih).

wop234nbm0956

Nakon treće godine rezidba se obavlja redovito. Ovisno o razvijenosti krošnje, s vremenom se ostavlja sve više jednogodišnjih izboja, no treba paziti da ih ne bude previše kako se bazga ne bi iscrpljivala. Ako je biljka preopterećena, kvaliteta plodova je lošija jer nema dovoljno svjetlosti te je sklonija gljivičnim oboljenjima.

Trava oko bazge treba se redovito kositi (čim naraste petnaestak centimetara) kako se ne bi crpila vlaga iz tla. Pokošena trava se ostavlja. Razgrađena trava obogaćuje tlo hranjivim tvarima i održava ga plodim.

Savjetuje se prihranjivanje organskim gnojivima, obično u jesen, i dodavanje dušika po potrebi (proljeće i ljeto), ovisno o tlu na kojem bazga raste. Osim dušika, u jesen se nadomještaju i kalij i fosfor. Mlade biljke iznimno su osjetljive na herbicide (kora im je propusnija). Umjesto herbicida, preporučuje se suzbijanje korova malčiranjem, što ujedno tlo čini prozračnijim i poboljšava strukturu zemlje.

Gdje kupiti Sirup i džem od bazginih bobica

Ako vam se sviđa naša Bazga onda ćete obožavati Drijenak!

Više o drijenku saznajte ovdje.