Drijen, drenule ili dren – Sve o ljekovitoj biljci neodoljivog okusa

Sigurno ste čuli za uzrečicu “Zdrav kao dren”. Plod ovog šumskog drveta, kojega neki nazivaju i drijen, drijenak, dren, drenjule ili drenjine izuzetno je ljekovit, sadrži više C vitamina čak i od limuna. Gdje nabaviti sirup ili džem od drijenka? Gdje kupiti? Sva ljekovita svojstva i razne recepte te sve o drijenku pročitajte niže.

Izgled i svojstva drijenka

Znate li što je drijen? Radi se o pomalo zaboravljenom voću pa idemo malo pojasniti. Crveni drijen ili Cornus mas listopadni je grm ili ga možemo čak svrstati i pod nisko drvo. Najčešće raste do 8 metara visine, a na vrhu ga krasi zaobljena i gusta krošnja. Drenjine su plod drijenka. Rane odnosno mlade drenjine svijetle su crvene boje i ne preporučuju se za jelo jer još nisu sazrele do kraja i nisu ukusne. Kada su zrele, tamnocrvene su boje i ukusne za jelo. Duguljastog su oblika i vizualno jako privlačne. Naj pristupačniji proizvodi od drijenka su sirup i džem.

Plodovi se beru u jesen kad poprime tamnocrvenu, bordo boju i tada imaju ugodan specifičan slatko – kiseli okus. Plod, drijena je specifičan po tome što ima mnoga ljekovita svojstva. Ona odgovaraju ljudskom organizmu i daju mu potrebne vitamine, kiseline i sve ostalo što je potrebno kako bi tijelo moglo normalno i zdravo funkcionirati. Zbog otpornosti samog drva koje može doživjeti kasnu starost i fantastičnih zdravstvenih i ljekovitih svojstva ploda – poznata nam je uzrečica koju često čujemo:

„Zdrav k’o dren“

Zanimljivosti i legende

Prema grčkom piscu Pausaniasu, trojanski konj bio je napravljen od drenovine. Odisejev luk, kojeg je samo on mogao upeti i kojim je gađao prosce, bio je također od drenovine. Antička koplja makedonske falange dužine 5-6 m (sarisa) bila su izrađena od drenovine, kože i metala.

Uzgoj i stanište drijena

Prirodno je rasprostranjen na području južne i jugoistočne Europe, te jugozapadne Azije. Raste na rubovima šuma, u šikarama ili unutar listopadnih šuma, od nizina do pretplaninskog područja oko 1500 m nadmorske visine. Preferira suha, topla i sunčana mjesta, vapnenačko tlo. Sade ga u vrtovima zbog jestivih plodova, te u parkovima kao ukrasne biljke. Stalno tjera nove izboje iz korijena i panja. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto, položenicama i korijenovim izdancima. Sporo raste no živi preko 200 godina.

Drijen Postiže visinu do 8m, debljinu do skoro 0.5m i starost preko 2 stoljeća, rastući vrlo sporo. Korijen je razvijen i prodire duboko u podlogu.

Plod je koštunjava bobica, dužine 14-16 mm. Ispod tamnocrvenog mesnatog dijela nalazi se tvrda koštica, dužine 11-16 mm, a širine 4-7 mm.

Plod drijena

Plodovi sazrijevaju u kolovozu-rujnu i treba ih sakupljati kada čim počnu dobijati crvenu boju. Od 100 kg sirovine može se dobiti 15-30 kg sjetvenog materijala. U jednom kilogramu ima oko 4.500 zrna, masa 1.000 zrna je oko 220 g.

Drijen (Cornus mas), pripada u porodicu Cornaceae ili drijenovke. Poznat je još pod nazivima drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenić, drenjula, drinika, drinovina, rumeni dren, šupaljka. Na području cijele Hrvatske samoniklo rastu vrste Cornus mas i Cornus sangunea, dok je Cornus hungarica primjećena na području nizinske Hrvatske te na sjeveru sredozemne Hrvatske.

Vrsta Cornus alba raste u gradskim sredinama iako u Hrvatskoj za sada ne postoji intenzivan nasad drijena.

Drijen je listopadni grm ili niže drvo visine do 8 m zaobljene i guste krošnje. Mlade grančice su zeleno smeđe boje i blago dlakave. Listovi su jajasti i nasuprotni s dugim izvučenim vrhovima. Cvjetovi drijena su žute boje, te se pojavljuju prije listanja, sakupljeni u štitaste cvatove. Drijen cvjeta u veljači i ožujku.

Stanište drijenka

Zbog svoje otpornosti može rasti svuda gdje ga posadite, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1.300 m nadmorske visine. Plod je dugoljasta koštunica crvene boje ugodnog kiselkastog okusa, a dozrijeva početkom jeseni. Bere se zreli plod i kora drveta, te se suši na suncu ili umjerenoj toplini.

Uzgoj drijena

Prinos samoniklog drijena u prirodi je oko 15 kg po biljci. Vrlo je otporan na bolesti i štetnike pa je idealan za ekološki uzgoj.

Drijen ima veliku hortikulturnu ulogu zbog svog zanimljivog izgleda traje kroz više sezona u godini. Već u kasnu zimu i rano proljeće (od veljače do travnja), drijen će početi cvjetati ranije od ostalih biljaka, te će njegovi zlatnožuti cvjetovi pružati očaravajuću atmosferu. Krajem ljeta i početkom jeseni na mjestu cvjetova nalaze zreli crveni plodovi, koji imaju i ukrasnu vrijednost.

Jesenska boja listova nije posebno zanimljiva. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za spriječavanje erozije te kao međa između imanja. Zbog izrazite adaptibilnosti i nezahtjevnim potrebama za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu postati invazivne, tako da je potrebno obratiti pozornost na njegovo širenje.

Klimatski uvjeti i geografski položaj Hrvatske uvelike pogoduju uzgoju drijena. Njegova vrijednost, primjena i potencijal su veliki, te bi se svakako trebao povećati njegov uzgoj na području Hrvatske.

Kalemljenje drijenka

Razmnožavanje je najuspješnije kalemljenjem na spavajući pupoljak krajem srpnja i početkom kolovoza. Moguće je razmnožavati i položenicama kada pupoljci nabubre, što je krajem ožujka i početkom travnja, ali i tijekom jeseni.

Pogledajte kratak video o uzgoju drijenka

Jesenska boja listova nije posebno zanimljiva. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za spriječavanje erozije te kao međa između imanja. Zbog izrazite adaptibilnosti i nezahtjevnim potrebama za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu postati invazivne, tako da je potrebno obratiti pozornost na njegovo širenje.

Ljekovita svojstva drijenka

Plodovi drijena sadrže veliku količinu antioksidansa koji stvaraju zaštitu protiv štetnih slobodnih radikala. Oni su povezani s nižom učestalosti i razini smrtnosti uzrokovanih tumorima i srčanim bolestima. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva. Drijen još sadrži i šećere, sluzi, organske kiseline, pektine. Vrlo je bogat izvor vitamina C, te ovisno o genotipu i podrijetlu, može sadržavati i do dva puta veću količinu u odnosu na plod naranče.

Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više vitamina C od limuna a posebno se preporuča osobama s “problematičnim” želucom i crijevima. Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine.

-24%

Prirodni sirupi i sokovi

Drijenak sirup

Dodaj u košaricu

-33%

Domaći džemovi i pekmezi

Drijenak džem

Dodaj u košaricu

Vrijednost drena i njegova ljekovita svojstva prepoznata su još u antičko doba.

Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Perzije koji kažu da se dren koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.

U prvom stoljeću dren spominje i grčki liječnik Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima” koje je služilo liječnicima i botaničarima sve do renesanse.

Plod drena sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin.

Dren se koristi kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:

bolesti grla
bolesti bubrega
slabokrvnosti
proljeva
groznice
rana
hemeroida
menstrualnih bolova
povišenog šećera
viška vode u organizmu
oslabljenog imuniteta
tinitusa

Na slici niže možete vidjeti mene na našoj maloj plantaži drijenka.

Plodovi drena jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. Od plodova se mogu raditi sokovi, čajevi, tinkture i likeri.

Čajevi se mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drena.

Ulje, zamjena za kavu i čaj od drijena

Plod i kora se piju kao čaj, kao lijek protiv bolesti crijeva i groznice, protiv proljeva. Od zrelih plodova priprema se ukusan pekmez, voćni sok i vino. Od plodova drijena peče se rakija. Od sjemenki drijena može se dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Pržene, a zatim i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu.

Čaj od drena

Koru, plodove, cvjetove ili listove drena osušite na suhom i toplom mjestu.

Kuhajte 5 – 10 grama osušene kore, plodova, cvjetova ili listova 5 minuta u 2 decilitre vode.

Nakon što čaj odstoji 20 minuta, procijedite ga i odmah popijte.

Preporučuje se piti jednu šalicu nezaslađenog čaja tri puta dnevno.

Čaj mogu piti i djeca. Ako vaše dijete ima proljev ili lakše crijevne tegobe, skuhajte mu blaži čaj od drena za ublažavanje probavnih tegoba i brži oporavak od bolesti.

Čaj od drena pomaže kod:

crijevnih tegoba
groznice
bolesti grla
slabokrvnosti
slabog imuniteta
čišćenja organizma

Postoje različiti načini pripreme sirupa od drijena.

Potrebni sastojci su 1 kilogram zrelih plodova, 1,5 litre vode i 1 limun. Da biste plodove mogli samljeti u blenderu, prvo ih očistite od koštica. Ili možete jednostavno protisnuti plodove kroz sito i gazu. Dobivenoj smjesi dodajte vodu i ocijeđeni limun te sve promiješajte. Po želji sok zasladite šećerom, medom ili stevijom.

Sok je idealan kao lagano osvježenje, ali i za podizanje energije i jačanje imuniteta.

Sirup i džem od drijenka naručite Ovdje.

Sirup od drijena pomaže kod:

čišćenja organizma
izbacivanja viška vode iz tijela
slabokrvnosti
bolesti crijeva
snižavanja temperature
oporavka organizma od proljeva ili povraćanja
jačanja imuniteta
groznice

Tinktura od drena

Za tinkturu od drena potrebna vam je 1 litra jačeg alkohola ili rakije (minimalno 50%) te svježi plodovi ili cvjetovi drena.

Za jaču tinkturu plodovima ili cvjetovima drena napunite pola, a za slabiju – trećinu staklenke, te zatim dodaje alkohol.

Promiješate čistom žlicom te spremite na suho i toplo mjesto.

Staklenku morate svaki dan protresti. Proces pripreme tinkture može trajati od 3 tjedna pa sve do 6 mjeseci. Kada procijenite da je tinktura gotova, mješavinu procijedite i spremite u novu staklenku.

Ako ne želite ili ne smijete koristiti alkohol, tinkturu možete uliti u vrući čaj ili u neku drugu vruću tekućinu pa će alkohol ispariti.

Preporučeno doziranje je 10 do 15 kapi tinkture dnevno, u jednom navratu.

Nakon 4 tjedna uzimanja tinkture potrebno je napraviti pauzu.

Tinktura od drena pomaže kod:

grlobolje
slabokrvnosti
bolesti bubrega
proljeva
hemeroida
dijabetesa
bržeg zacjeljivanja rana

Oblozi od drena

Tinkturu drena možete iskoristiti i za obloge. Nekoliko kapi tinkture nakapajte na vatu ili gazu i pričvrstite zavojem. Prije toga kožu možete namazati tankim slojem vazelina. Na taj ćete je način zaštititi od eventualnih alergija i isušivanja zbog alkohola. Oblog ostavite 2 do 4 sata.

Oblozi od drena pomažu kod:

bržeg zacjeljivanja rana
ekcema
osipa
infekcija kože

Kratak video o drijenku

Drijenak recepti – sirup i džem

1. Dren očistimo od peteljki i operemo.Stavimo u lonac, napunimo vode toliko da dren bude pokriven i stavimo kuhati.Kuha se 15 minuta nakon što voda zakuha.

2. Kada je kuhano, procijedimo kroz gazu.

3. Na svaku litru dobivene tekućine ide 80 dag šećera.Šećer dodajemo odmah u tekućinu i stavimo da se kuha.Dok se kuha, skidati pjenu.
Gotovo je kada se prestane pjeniti.

4. Napuniti vruće u vruće flaše(zagrijane na 130°) i ostaviti u vrućoj pećnici da se ohlade.

Domaći pekmez od drijena

Starinski, tradicionalni recept za pekmez od drijena pravi se u omjeru 1 kg drijena na 300 – 500 g šećera, ovisno o ukusu. Možete koristiti smeđi šećer kako bi dobili blaži, kiseliji okus.

Sastojci

1 kg drijena
300 – 500 g šećera (ili smeđeg šećera za blaži okus)
2 vrećice limunske kiseline

Priprema

Prvi korak je oprati zrele plodove drijena te ih zatim zagrijati na laganoj vatri (20 – 25 minuta) kako bi omekšale i odvojile se od koštica.
Po potrebi dodati malo vode i pasirati.
Nakon procesa pasiranja, drijenu dodajte šećer pa zagrijavajte uz neprestano miješanje.
Pred kraj kuhanja dodajte limunsku kiselinu i kratko prokuhajte.
Vruću smjesu ulijte u posude ili staklenke. Zatvorite poklopcem i ohladite.

Pekmez od drijena bez šećera

Pekmez od drijena možete pripremiti i bez dodatka šećera. Mi smo dodali klinčić i malo limunovog soka kako bi stvorili jaku aromu i okus. Svakako se poigrajte sa začinima, možda se iznenadite odabirom i okusom.

Sastojci

1 kg drijena
100 ml vode
1 vrećica mljevenog klinčića
2 žlice cimeta
2 vanilin šećera

Priprema

Operite plodove drijena i zagrijavanjem na laganoj vatri miješajte dok plodovi ne omekšaju i ne odvoje se od koštica.
Dodajte malo vode i propasirajte.
U lonac s propasiranim drijenom stavite začine.
Mutiti drvenom žlicom do željene gustoće.
Staviti u staklenke i zatvoriti poklopcem te odložiti na tamno i hladno mjesto.

Pekmez od drijena bez konzervansa

Ova vrsta pripreme pekmeza od drijena je bez ikakvih dodataka te se koristi isključivo smeđi šećer i plodovi drijena. Proces je dugotrajan, ali sigurni smo da se isplati s obzirom na to da je rezultat ukusan, gusti pekmez bez ikakvih umjetnih dodataka i aditiva.

Sastojci

1 kg drijena
1 kg smeđeg šećera

Priprema

Operite plodove drijena i pasiranjem odvojite od koštica.
U lonac s propasiranim plodovima dodati jednaku količinu smeđeg šećera.
Miješajte otprilike 2 sata kako bi se dobila jednolična masa.

Pekmez od drijena bez kuhanja

Za razliku od drugih pekmeza koji ne zahtijevaju kuhanje, a čija je priprema jednostavna i brza, priprema pekmeza od drijena bez termičke obrade je jedna od najtežih zimnica kada je u pitanju priprema. Možda mislite da nećete morati stajati uz štednjak, ali višesatno miješanje je ovdje svakako uključeno. Kao što je to poznato kod zimnice, svaki trud se isplati, pa će vas tako i ova priprema višestruko nagraditi ukusnim pekmezom koji će svi obožavati.

Sastojci

1 kg drijena
1 kg šećera u prahu
1 vanilin šećer

Priprema

Operite drijenak i rukama zgnječiti radi lakšeg pasiranja.
U lonac s propasiranim drijenkom dodajte 1 kg šećera i 1 vrećicu vanilin šećera.
Miješajte neprekidno (oko 2 – 3 sata) kako bi dobilu gustu smjesu.
Stavite u staklenke i zatvorite.