Koliko često treba kositi travnjak oko kuće te kada započeti s košnjom

grass ga30844476 1280

Mnogima je odlazak na more prva asocijacija na ljeto, ali živite li u kući s velikom okućnicom, postoji još jedna aktivnost koju neizbježno povezujete s toplim, sunčanim danima – košnja trave.

Želite li da vaše dvorište krasi veličanstveni travnjak, ovaj posao ne možete izbjeći.

Tajna lijepog travnjaka nije samo u izboru najbolje kosilice za travu, već i u načinu na koji kosite travu, učestalosti košnje, pa čak i dobu dana kada kosite.

Zato nastavite čitati i saznajte kako osmisliti optimalan raspored košnje te uspješno održavati zdrav, bujan i zeleni travnjak.

Prije košnje pripremite travnjak

Nakon duge zimske pauze tijekom koje niste brinuli o svojem travnjaku, on će u proljeće vjerojatno izgledati otužno i neugledno. Situaciju često pogoršavaju lišće, grančice i sličan otpad.

Prije prve košnje trave prošećite travnjakom i grabljama sa širokim zupcima uklonite ostatke lišća, trave i drugog mrtvog bilja, a od pomoći vam može biti i usisavač lišća. 

Ovaj posao je važan, jer mrtve organske tvari mogu oslabiti travu i otežati joj upijanje hranjivih tvari. To je čini osjetljivom na gljivične infekcije, a može biti i razlog gubljenja prekrasne zelene boje.

Važno je ukloniti i veće stvari poput granja ili kamenja ne samo zbog zdravlja trave, nego i zbog vaše kosilice za travu. Oni mogu otupiti oštrice na kosilici, a takva oštrica ostavlja za sobom neravne, oštećene rubove trave zbog kojih biljka može oslabiti i razboljeti se.

Veći otpad također može izazvati ozbiljnu štetu na uređaju te ozlijediti vas ili osobe koje se nalaze u blizini tijekom košnje.

Primijetite li nakon čišćenja “gole” dijelove na kojima je trava prestala rasti, uklonite korov koji ih okružuje i lagano raskopajte zemlju. Ispod uspavane površine nova trava spremna je za rast.

Kada je vrijeme za prvu košnju

OoJRNJ2ZSSO9GFF4Zxvx Eop0gpV5b9 S Mc2LmdZDr4JSfUSb2IASvBUDeiIeNXlVfpO9xIeE3hqjEvmzXmJFEOqxbBsWaccLE07

Izvor fotografije: Pixabay

Iako s prvom košnjom u godini najčešće krećemo krajem ožujka ili početkom travnja, taj se vremenski okvir može pomaknuti ovisno o tome u kakvoj klimi živite, ali i o vremenskim uvjetima.

Izgleda li vaša trava kao da bi joj košnja dobro došla, vremenski uvjeti su dobri, a dugoročna vremenska prognoza je povoljna, slobodno krenite u prvu košnju trave u sezoni.

No, prvo budite sigurni kako je sezona mraza završila, a temperatura se drži iznad 6 ºC. Kosite li travu koju je smrznuo mraz, riskirate oštećenja novih izbojaka kojima će zatim trebati puno vremena za oporavak.

Košnja mokre ili smrznute trave također može sabiti tlo, a to će oštetiti travnjak.

Koristite pravilo trećine

Pravilo trećine kaže kako travu nikada ne kratimo više od trećine njezine ukupne dužine. Ovo je zlatno pravilo košnje trave i pridržavajte ga se svaki put kada kosite travu, a naročito kada to radite prvi puta nakon zimske stanke – evo zašto.

Trava se sastoji od korijena, krune i lista. Kruna se nalazi na dnu trave i iz nje rastu listovi trave čija je uloga stvarati i spremati energiju – prisjetite se uloge i važnosti klorofila i fotosinteze.

Kada košnjom odrežete listove trave, kradete joj izvor hrane. Što veću dužinu lista trave uklonite, to će ostatak biljke naglo dobivati manje količine energije. Takva praksa kod biljke izaziva veliki šok, treba joj duže vremena za oporavak, postaje osjetljiva na nametnike, gljivice i druge bolesti i veće su šanse da će se osušiti.

Primijetite li kako se vaš bujan i zeleni travnjak pretvorio u blijedu travu koja izgleda kao da je zaprljana različitim nijansama žute i zelene boje, provjerite na koju visinu košnje je postavljena vaša kosilica – vjerojatno ćete je trebati podići.

Osim što naglom košnjom travnjaka na jako nisko drastično oslabljujete vlati trave, time olakšavate razmnožavanje mahovini i korovu, a također riskirate “gušenje” preostale trave s otkosom koji ostaje od košnje. On travi otežava apsorpciju resursa iz sunca i okoline i smanjuje joj prostor za rast.

Pridržavate li se pravila trećine, postepenom košnjom trave osiguravate da trava nikada naglo ne ostane bez većine potrebne energije te joj ostavljate dovoljno snage za apsorpciju hranjivih tvari i rast.

Takva trava izrast će snažna i gusta, a gust travnjak je prirodan način borbe protiv korova jer sprječava njihovo sjeme da padne na plodno tlo.

Redovito kosite travu i također nećete morati sakupljati otkos – sitno pokošena trava past će između vlati trave i služiti kao prirodno gnojivo, a za vrijeme vrućina djelovat će poput malča i pomoći smanjiti isparavanje vode iz tla.

Koliko često kositi travu

DFdCMhbqvEchfljt2nYSnA XkjUbKERZ8TdDBojfEHYraWUbob5nlWMnDBJJg5v8NO2sMfTGu01DO8lSdM0fj Em1D6OuEW21nosJUUcEWR123SemmN pyWpDBp4tEfdfC0EaJKMG6WOs 9WNw

Izvor fotografije: Freepik

Pravilo trećine znači kako ćete neodržavanu travu morati kositi češće dok je ne dotjerate na željenu visinu.

Primjerice, imate li travnjak od 12 cm, u prvoj košnji ga smanjite na osam centimetara. Obavezno napravite kratku pauzu od dva ili tri dana između košnje kako bi se trava prilagodila. U idućoj košnji travu skratite na šest centimetara i zadnji put na četiri centimetra.

Zdrava visina travnjaka ovisi o vrsti trave koja na njemu raste, ali najčešće iznosi između tri i pet centimetara.

Nakon što postignete željenu visinu trave, učestalost košnje ovisi o godišnjem dobu, odnosno o vremenskim prilikama.

U proljeće trava buja jer joj toplo vrijeme i kiša omogućuju idealne uvjete za rast. Stoga ćete u proljetnim mjesecima travu morati kositi barem dva puta tjedno. Kako će sunce postajati sve jače, a kišna razdoblja sporadična, to će trava rasti sporije.  Košnja jednom tjednom bit će dovoljna kako biste je držali pod kontrolom, odnosno jednom u deset dana tijekom sušnih razdoblja.

Idete li na duži godišnji odmor u ljetnim mjesecima, prije odlaska se suzdržajte od košnje trave na jako kratko jer će vruće sunce spržiti. Nalikuje li travnjak po povratku na džunglu u malom, pridržavajte se pravila trećine.

S dolaskom jeseni travu ćete kositi sve rjeđe, a pritom ne zaboravite pratiti vremensku prognozu i mraz. Travu u ovim mjesecima slobodno ostavite dužu nakon košnje jer će jedna od tih košnji biti zadnja u sezoni.

FUc0E0DodLsvLY8lUKi3lfIV5ArE42eyNAJN6auk31tRBYQ8RzSJkhFaEpvdd tQvNBmJo fZNTXenaoK0U8Ve5mGF7CO8h6hTFLhrggjTepcBmXGaygzao3y0Dceo nam9nWLY8dn64wd9DEw

Izvor fotografije: Freepik

Koje doba dana je idealno za košnju trave

Neki travu kose isključivo navečer, drugi posao vole obaviti u ranim jutarnjim satima. Svaki dio dana ima određene prednosti i nedostatke kada je u pitanju košnja trave, no želite li imati bujan travnati pokrov, postoje razdoblja kada je isplativije kositi travu.

Najbolje vrijeme za košnju trave je ujutro između osam i deset sati. Travnjaku je potrebno neko vrijeme kako bi zacijelio, a pokosite li ga ujutro, ostavljate mu čitav dan za oporavak. Ljeti je ovo vrijeme također ugodno za košnju prije nego sunčane zrake postanu opasne.

Niste li u mogućnosti kositi u to vrijeme, druga najbolja opcija je poslijepodne između četiri i šest sati. Sunce je malo blaže, a travnjaku ostavljate dovoljno vremena za oporavak prije kasnih večernjih sati.

Zašto je važno da trava zacijeli prije nego padne mrak? Trava je najranjivija na napade gljivičnih infekcija po noći – zato nikada ne kosite travu u večernjim satima.

Osim večeri, najgore vrijeme za košnju trave je ujutro između šest i osam sati. Iako ćete u ljetnim mjesecima tada izbjeći najgore vrućine, košnjom trave okupane rosom riskirate štetu na kosilici.

Mokra trava može korodirati kosilicu, a u spremniku goriva kosilice kondenzirat će se previše vlage koja se zatim provlači kroz sustav goriva i može začepiti kosilicu.

Košnjom mokre trave također ćete brže otupiti oštrice na kosilici. S tupim oštricama duže će vam trebati dok pokosite travnjak, a on će poslije izgledati otrcano.

Izbjegavajte i košnju trave sredinom dana. Osim što košnjom po najvećem suncu možete izgorjeti, riskirate da nemilosrdno sunce sprži svježe odrezane vlati trave.

Ostavite djelić travnjaka nepokošenim

Bogat vrtni ekosustav prirodan je lijek protiv štetočina i bolesti. Imate li veliku okućnicu, tada vam se manji dio travnjaka isplati ostaviti nepokošenim.

Duga trava i ostalo bilje služit će kao hrana leptirima, pćelicama i drugim oprašivačima, pružit će dom kukcima poput bubamara i mrežokrilaca koji pomažu u borbi protiv štetočina, a također može poslužiti kao sklonište manjim stvorenjima poput ježa.

Zaključak

Recept za lijep travnjak je jednostavan – pridržavajte se pravila trećine, travu kosite samo kada je suha i izbjegavajte košnju u ekstremnim uvjetima poput mraza ili jakog sunca.

Primjena ovih pravila iziskuje malo truda i vremena, no zato će vas travnjak nagraditi bujnošću i prekrasnom zelenom bojom koje će pružiti savršenu pozadinu za ljetna uživanja u vrtu.

______________________________

Petra Škofić je magistra komunikologije s višegodišnjim iskustvom u stvaranju sadržaja za web. Trenutno radi kao content marketing menadžerica za portal Nabava.net – servis koji od 2001. godine na jednom mjestu prikazuje ponudu proizvoda na hrvatskom tržištu, s ciljem da kroz sveobuhvatni komparativni prikaz olakša ljudima kupnju.