Zašto je važno starinsko sjemenje – potpuni vodič

Najvažnija stvar pri pokretanju ekološkog organskog vrta je kupiti organsko sjeme.

Odlučili ste se za organski uzgoj jer želite uzgajati najzdraviju hranu. Želite se brinuti o zemljištu i poticati zdravo tlo, zdrave biljke i jake sustave života. Stoga je od vitalne važnosti da počnete s organskim sjemenkama.

 

Zašto? Jer svako sjeme ima pozadinsku priču.

 

Jednostavno rečeno, konvencionalno sjeme uzgaja se u konvencionalnim sustavima: sintetička gnojiva i jaki pesticidi. Organsko sjeme uzgaja se u organskim sustavima: s naglaskom na zdravlje tla i biljaka, uz prirodna gnojiva i suzbijanje štetočina.

 

No, uđimo u ovo malo dublje.

Organsko sjeme uzgaja se kako bi se dobro pokazalo u organskim sustavima. To znači da je sjemenski uzgoj uzgojen organski, bez uporabe kemijskih gnojiva ili oštrih pesticida. Umjesto da se umjetno podupiru, usjevi se uzgajaju kako bi preživjeli i napredovali u sustavima koji se oslanjaju na zdravo tlo, koristeći iste tehnike koje ćete koristiti za uzgoj svog vrta.

 

Ako ni zbog čega drugog, trebate kupiti sjeme koje je uzgojeno kako bi dobro raslo u organskom vrtu. Kad to učinite, pobrinut ćete se da počnete sa sortama koje imaju najjaču prirodnu otpornost na štetočine i bolesti.

 

Za “berbu” sjemena usjevi moraju ostati na polju mnogo dulje od prehrambenih usjeva kako bi sjeme sazrelo. Zamislite tikvice: najbolje je jesti prije nego se sjemenke potpuno razviju, pa beremo nježno voće, obično ne dulje od 25cm. Prilikom berbe sjemena puštamo da plod naraste do razmjera 50cm i više, dajući sjemenu unutar vremena da potpuno sazrije u održivo jako sjeme.

 

Što dulje usjev ostane na polju, veća je mogućnost da će ga duže ili više napadati štetočine i bolesti.

U slučaju organskog sjemena, to znači da uzgajivač sjemena mora održavati biljke zdravima do sazrijevanja sjemena, izvlačiti biljke koje su pogođene štetočinama i bolestima te zadržati one koje ga čine zdravim tijekom cijele sezone.

 

Ovaj postupak odabira znači da dobivate sjeme iz najzdravijih i najjačih biljaka, što će zauzvrat prenijeti tu genetiku na buduću generaciju sjemena.

 

Konvencionalno uzgojeno sjeme ostaje na poljima jednako dugo. Razlika je, međutim, u tome što se uzgajaju izvan organskih standarda.

Budući da sjeme nije klasificirano kao hrana, konvencionalnim poljoprivrednicima je dopušteno primijeniti više pesticida na usjev, što loše utječe na okoliš, zdravlje ljudi i kvalitetu(okus, miris) povrća. Zajedno s činjenicom da sjemenske kulture provode mnogo više vremena na polju, to znači da konvencionalno sjeme nosi mnogo veće opterećenje pesticidima od organski uzgojene hrane.

 

 

To znači dvije važne stvari za organskog uzgajivača:

Učinci konvencionalnog sjemena uzvodno na okoliš štetni su, kako za okoliš, tako i za poljoprivrednike koji su izloženi pesticidima.

Uobičajeno sjeme uzgojeno je za uzgoj uz pomoć sintetičkih gnojiva i pesticida, a bez njih se u organskom vrtu možda neće ponašati tako dobro.

Kao organski uzgajivač želim znati da je sjeme s kojim počinjem uzgojeno na način koji potiče život.

 

To uključuje živote poljoprivrednih radnika koji su njegovali sjemenski usjev, živote insekata i životinja oko farme, život tla i život vode, koja je prečesto zagađena otjecanjem s farme.

 

Organski vrtlari i poljoprivrednici imaju toliko moći da zacijele tlo, brinu se o okolišu i brinu se o ljudima u isto vrijeme.

 

Sve počinje sjemenom. Organskim sjemenom.

 

Za nas koji se odlučujemo uzgajati i jesti organsku hranu zbog zdravstvenih ili ekoloških briga, organski izvor sjemena je od velike važnosti!

Da bi biljka otišla u sjeme, mora dovršiti cijeli svoj životni ciklus reproduktivne biljke. Raste od malog izdanaka do biljke pune veličine koja proizvodi zrelo sjeme, koje se može sakupiti. Za većinu biljaka ovo traje nekoliko mjeseci. Nažalost, što je biljka dulje u tlu, to je izloženija bolestima i štetočinama. Konvencionalne sjemenarske tvrtke često i obilno primjenjuju pesticide i fungicide za tretiranje toga. Vidite, sjemenski usjevi ne uzgajaju se za prehranu ljudi – nitko ih nikada neće jesti. Dakle, propisi o pesticidima su manje strogi i dopuštene su veće doze potencijalno štetnih kemikalija u usjevima koji se proizvode samo za sjemenske zalihe. Ovo je užasna vijest za okoliš, jer te kemikalije prodiru u tlo i često se nalaze u opticanju naših rijeka i potoka.

 

 

S druge strane, proizvođači organskog starinskog sjemena poput nas ne koriste pesticide. Stoga su ti proizvođači skloniji uzgoju svojih sadnica na način koji se usredotočuje na sprječavanje bolesti u kontroliranim okruženjima. Osim toga, ekološki proizvođači uzgajaju sjeme i sorte koje su prikladnije za uzgoj na ekološkim farmama u zdravom tlu, a koje odgovaraju na programe organske bolesti i suzbijanja štetočina. To organskim uzgajivačima daje bolje šanse za uspjeh počevši od organskog sjemena.

 

U konvencionalnoj poljoprivredi za razliku od organske poljoprivrede i permakulture koju zagovaramo neke sjemenke, poput graška i graha, imaju tendenciju truljenja na vlažnim tlima. Kako bi se to spriječilo, neke tvrtke prodaju tretirano sjeme. Ovo sjeme je obloženo Anti gljivičnim i antibakterijskim kemikalijama koje sprječavaju truljenje i poboljšavaju klijanje sjemena. Ako ovo sjeme okrećete po ruci, kemikalije će vjerojatno ostaviti bijeli praškasti premaz na vašim dlanovima i prstima.

 

Sjeme je važno jer je početak većine onoga što nosimo, što jedemo i onoga što koristimo u svakodnevnom životu. Suvremena poljoprivreda potisnula je poljoprivredu u veće prinose, ali nažalost, bila je štetna za naš okoliš i bio raznolikost biljaka.

 

 

Vrijeme je da sijemo više. Posljednjih nekoliko desetljeća industrijska poljoprivreda razvila je sjeme pogodno za intenzivnu kemijsku poljoprivredu. Iako je to ponekad rezultiralo većim prinosima, došlo je do vrlo stvarnih troškova. Neželjene posljedice uključuju zagađenje zraka i vode , povećana uporaba pesticida, veća ovisnost o fosilnim gorivima, narušeno zdravlje tla i gubitak biološke i genetske raznolikosti. To su činjenice.

 

Što možemo učiniti? Odgovor bi bio posijati više organskog sjemena, ali to nije tako jednostavno.

 

Dostupnost organskog sjemena je ograničena, uglavnom zbog nedostatka sredstava. U hrvatskoj postoji mali broj OPG-ova poput našeg, sjemenara i sjemanarskih udruga poput udruge “Duga” koji radimo na očuvanju i proširenju starinskog sjemenja.

 

Organsko sjeme dolazi iz organskih biljaka.

Znam da ovo zvuči kao zdrav razum, ali razmislite o tome na ovaj način. Da bi proizvela sjeme, biljka mora proći cijeli ciklus u svom životu, za to vrijeme je u zemlji duže nego što bi bila biljka ubrana za hranu. Dok se čeka sjeme, konvencionalna biljka bit će toliko dugo izložena sintetičkim pesticidima. Organska biljka nije prskana sintetičkim pesticidima, što znači da čak i ako je u zemlji dodatnih nekoliko tjedana, ostaje bez otrovnih kemikalija – pa tako ni zemlja oko nje.

 

Na slici niže je paradajz iz našeg vrta. Starinska sorta cherry rajčice.

 

Budući da organskim uzgajivačima nije dopušteno koristiti sintetičke pesticide na svojim biljkama, biljke se prirodno prilagođavaju da se odupru štetočinama i drugim prirodnim neprijateljima, poput oštrog vremena. Moraju, kako bi se obranili. Kad se koristi organsko sjeme, biljke imaju tu unutrašnju snagu.

 

Organsko sjeme ima ‘optimalnu prirodnu genetiku’ kakvu žele ekološki poljoprivrednici i potrošači.

 

Drugim riječima, okus, boja, hranjivost i prirodna obrana nastaju u samom sjemenu. Razmislite o starinskim sortama rajčica. To su rajčice koje nisu genetski modificirane, ali su uzgojene sa sačuvanim sjemenom koje je pokazalo da daje ukusnije voće od konvencionalnih rajčica.

 

 

Ekološki poljoprivrednici mogu iz godine u godinu saditi isto sjeme, a konvencionalni poljoprivrednici ne mogu. To znači da ekološki poljoprivrednici mogu odabrati najjače, najbolje sjeme i koristiti ih kako bi osigurali da čine veliki dio usjeva.

 

Kako se naša klima, okoliš i poljoprivredne prakse mijenjaju, važno je odgovoriti na ove evoluirajuće potrebe sposobnošću održavanja poljoprivrednih sustava. To uključuje raznolikost sjemena kako bi moglo izdržati te promjene, jer manja genetska baza prijeti konvencionalnim usjevima zbog povećane osjetljivosti na bolesti i štetočine.

 

Jedan primjer je Gossovo uvenuće, bolest koja može smanjiti prinose kukuruza do 50 posto. Ova razorna bolest može se kontrolirati plodoredom, koji konvencionalni poljoprivrednici obično ne prakticiraju, te sadnjom sjemena s genetskom otpornošću. Otpor neće biljci dati imunitet, ali može smanjiti gubitak prinosa.

 

Očuvanje sjemena veliki je dio očuvanja kulturnih i autohtonih sorti sjemena i uglavnom je nezakonita u konvencionalnoj poljoprivredi zbog patenata sjemena koji zabranjuju spremanje sjemena. Važnost uštede sjemena prikazana je u ovom članku:

 

Očuvanje starinskog sjemenja ključna je za ideale održivosti i sigurnosti hrane, osobito u vrijeme zabrinutosti zbog klimatskih promjena i sigurnosti hrane. Samo otvoreno oprašeno starinsko sjemenje ima sposobnost prilagodbe promjenjivim klimatskim uvjetima u vremenskom okviru u kojem se  ćemo vidjeti klimatske promjene koje se manifestiraju kao što su suše, kasni i rani mrazevi, tuče i poplave, napadi insekata i drugih životinjskih vrsta na usjeve. Raznolikost ogranskih vrtova i primjenom permakulture  pružit će osnovu za nastavak odabira sjemenja i povrća koji se najviše mogu prilagoditi tim promjenama.

 

Kao što vidite, organsko sjeme naj važniji je dio organske poljoprivrede.

 

 

Pozivamo vas da uzgajate vrtove umjesto travnjaka kod kuće, na balkonima, na gradskim vrtovima, u tegli u kuhinji,  na zemlji, njivi, vikendici, na crnoj zagorskoj zemlji, na ravnoj slavonskoj zemlji, na crvenoj primorskoj i dalmatinskoj zemlji i gdje god još možete i umijete…

 

Uzgajajte starinske sorte sjemenja i svake godine pokupite i sačuvajte sjemenje tako da postanete samo-održivi i ne morate kupovati svake godine novo sjemenje, nego širite, razmjenjujte i očuvajte starinske sorte sjemenja kako bi vi, vaša djeca i unuci imali zdravu hranu na zdravom tlu stoga i zdrav i sretan život.